Došašće je radosno liturgijsko vrijeme praćeno lijepim popijevkama koje hrvatski narod posjeduje kao niti jedan drugi; one su neotuđivi dio u sadašnjoj glazbenoj kulturi Crkve. Svaka je regija posjedovala i posjeduje svoje posebnosti i različitosti u formiranju izvornih napjeva te se i tako doprinosilo unapređivanju i razvoju crkvene glazbe.

Prvi dio došašća obilježen je pripremama na drugi Kristov dolazak. Ovom vremenu odgovarale bi pjesme toga sadržaja: Padaj s neba, Sine Božji, Klikujte sada zanosno, Evo ide čas, Visom leteć, Nebesa odozgor rosite i slične. Drugi dio obuhvaća tzv. božićno došašće – priprava na Isusovo rođenje. Ovom razdoblju više odgovaraju pjesme marijanskog sadržaja: Poslan bi anđel Gabrijel, Zlatnih krila, Raduj se, grade Nazaret, O, Marijo, ti sjajna zornice, O, rumena zoro jasna i slično.

KLIKUJTE SADA ZANOSNO

Klikujte sada zanosno, nebo i modri vrhovi!
Nek nam gore provru medom, rode pravdom:
Skoro će doći Spasitelj pomoći bijednim ljudima.


Dođi, o Bože milosni, mirom nas svojih pohodi.
Da se tebi čista srca radujemo.
Ustani, Bože svemoćni, vodi nas putem spasenja.

PADAJ S NEBA

Zanosna i nadahnuta biblijska popijevka Padaj s neba jedna je od najpopularnijih, najobljubljenijih i najprihvaćenijih pučkih popijevki u našem narodu. Izražava simboliku zore i svitanja, rose što pada s visine, motivom preuzetim iz knjige proroka Izaije. Nastala je krajem 19. stoljeća u Slavoniji – Vrpolju. Riječi i glazbu napisao je svećenik i župnik Josip Wallinger (1846.- 1911.), tajnik đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera koji je bio uključen u sva tadašnja važnija kulturna događanja Hrvatske. Skladao je mnogo crkvenih pjesama za muške zborove. Kroz više godina bio je učitelj pjevanja u sjemeništu.  

Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine!
Vapijahu starog svijeta duše čiste pravedne.

Otvori se, zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila
u taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas
kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas.

Svani, dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati
Bogu čast na visini, svijetu mir na nizini.

Svjetlo Božje, daru lijepi siđi s Božjeg krila dol’,
Um prosvijetli, volju krijepi, liječi duše tešku bol.

Jači u nas vjeru svetu, koju Isus donije svijetu,
Svaki da to djeluje, što u srcu vjeruje.

Sve na svijetu, Bože blagi, dare ti prikazuje,
Primi i taj dar predragi koji puk tvoj žrtvuje:

Pod prilikom kruha, vina krv i tijelo tvoga Sina,
Neizmjerne cijene dar, stavlja tebi na oltar.

Složi glas svoj, dušo moja, sa nebeskim četama,
Pjevajte mu, usta moja, koji je nad zvijezdama!

Sve što bješe i sve što je, sve je puno slave tvoje,
Sve te diči i slavi, Oče vječne Ljubavi!

POSLAN BI ANĐEL GABRIJEL

Velik dio napjeva vezan uz anđelovo navještenje parafrazira događaje iz Lukinog evanđelja i začeće po Duhu Svetomu: Poslan bi anđel Gabrijel… Tekst se nalazi i u apostolskom vjerovanju: začet po Duhu Svetomu. Do izražaja dolazi pjesnikova uspješnost izričaja u ispjevanosti strofa koje se temelje na ritmu i formi. Pjesma je primjer sačuvanoga repertoara koji se nalazi i u ranijim izdanjima Cithare octochorde u ritmizaciji Vjenceslava Novaka. Nije prisutna u stranim zbirkama i time daje potvrdu nastanka na našem tlu. Zato s pravom može nositi obilježje hrvatskog korala biblijskoga tipa. Uspoređujući razne harmonizacije ove idilične popijevke vidljivo je da postoje dvije varijante, ona poletnija u osminskoj i druga, mirnija u jednakim četvrtinskim vrijednostima.

Poslan bi anđel Gabrijel
od Boga u grad Nazaret
k jednoj poniznoj Djevici,
i k pravoj Božjoj službenici.
Kad Mariji on doteče,
ponizno joj ovo reče:
oj zdravo puna milosti,
Djevice, kruno svetosti.
Veselje sad će početi,
sina ćeš Božjeg začeti,
Bog Duh će Sveti s tobin bit
i ove riječi ispunit.
Sina ćeš ti poroditi,
Isus će se nazivati,
a plod tvoj bit će Božji Sin
i pravi Bog i Gospodin.
početna stranica

ZLATNIH KRILA

Poznati napjev Zlatnih krila , iz Cithare octochorde, opisuje susret Božjeg glasnika Gabrijela s Blaženom Djevicom Marijom. Puk je rado pjeva zbog njene melodijske jednostavnosti, a u ritmizaciji je F. Dugana. Unatoč svim muzikološkim istraživanjima i nedoumicama o porijeklu pjesme, najveća je vjerojatnost da je nastala na našem tlu.

Zlatnih krila anđela si, Bože, k meni poslao.
Anđeo me svetom riječi Majkom Božjom prozvao.
Hvala, Višnji, tebi hvala, za tu milost toliku,
a u suzi u mom oku čitaj ljubav veliku.

RADUJ SE, GRADE NAZARET

Živahna skladba u kojoj skladatelj izražava skoru božićnu radost jest Raduj se, grade Nazaret. Latinska se verzija nalazi u Cithari octochordi. I ovaj napjev nije isključivo vlastit našem narodu jer i Gradišćanski Hrvati posjeduju varijantu iste u pjesmarici Crikveni jačkar. U napjevu je izbjegnut uzmah, što u slučaju F. Dugana nije tako (usp. Virgini Matri str. 45.). Stoga se, i ne bezrazložno, Mate Lešćan u pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu iz 1985. odlučio za drugu ritmizaciju, onu koja je ipak prirodnija našem narodu. No, čini se da ove pjesme nema na hrvatskom kajkavskom području, doduše nije uvriježena niti u drugim našim krajevima.

Raduj se, grade Nazaret,
u tebi niknu krasan cvijet,
o Nazaret, svim ljudma sretni vrt.
Dođe nam iz tebe spas.
Preskromni cvijete anđelski,
uresu pravi nebeski.
O Marijo, Majko preblaga,
mati dobra budi nam.