Liječio prstenom i plaštem

Živio je u 4. stoljeću u Sirmiumu (Srijemskoj Mitrovici). U to je vrijeme Sirmij bio najveće sjeverno žarište kršćanstva, dok je isto tako važnu ulogu na jugu današnje Hrvatske igrala rimska Salona, na mjestu današnjeg Solina kod Splita. Povjesničari nisu jednoglasni o mjestu Demetrijeva života i rada. Možda samo zato što se u Solunu nikada nije prestao javno i svečano štovati, mnogi povjesničari ga zovu solunskim mučenikom. Pa ipak, đakon Demetrije je naviještao Isusovo evanđelje u Srijemskoj Mitrovici i po Srijemu. Bio je sin plemenite obitelji i časnik rimske vojske. Prema jednoj legendi Demetrije je kao časnik dospio u Solun, a u Solunu je neki nasilnik zlostavljao i ubijao kršćane u vrijeme Dioklecijanovoga progonstva. Demetrijev prijatelj Nestor se imao boriti s nasilnikom. Demetrije ga je blagoslovio znakom križa, te je zloglasni zatornik solunskih kršćana konačno dotučen. Radi toga je Dioklecijan osudio Demetrija na smrt. Prije svoje smrti Demetrije je izliječio nekoliko bolesnika svojim prstenom i plaštem. Jedna legenda pripovijeda da je na njegovu grobu ozdravio Leoncij, visoki državni službenik. U zahvalu za svoje ozdravljenje Leoncij je dao podići veliku baziliku u čast svetome Demetriju. Sa groba svetoga Demetrija hodočasnici i danas nose posvećeno ulje i vodu. A kad je Leoncij postao prefekt Ilirika, podigao je u Srijemskoj Mitrovici još ljepšu baziliku u čast svome svetom pomoćniku.

Uzor mladog biskupa Ireneja

U Srijemskoj Mitrovici je 304. godine mučen i ubijen tamošnji mladi biskup Irenej. Godine 1976. otkrili su beogradski arheolozi zajedno sa svojim francuskim kolegama latinsku spomen–ploču koja podsjeća na baziliku svetoga Ireneja. Svjedočka biskupova smrt povukla je za sobom cijeli niz Isusovih svjedoka. Bili su mladi i gorljivi. Neki izvori spominju da su na dan 9. travnja 304. ili 306. godine zajedno sa svetim Demetrijem mučeničkom smrću umrle Rufina, Moderata, Romana s još četiri srijemske djevojke. Te su djevojke život provodile u molitvi i pokori, a živjele su kao redovnice zajedničkim životom. Bilo je to za vrijeme progonstva cara Dioklecijana. Rimski Srijem se proslavio ne samo mučeništvom svetoga đakona Demetrija, već i svetoga Ireneja, svete Anastazije, svete Bazile, svetoga Sekunda, Montana, Maksima i mnogih drugih mučenika.

Lik svetoga Demetrija na mađarskoj kruni

Sigurno je da su vjernici štovali svetoga Demetrija već u 5. stoljeću. Njegovo je štovanje posebno intenzivno u Grčkoj i u srpskim krajevima. Žarište štovanja svetoga Demetrija u Mađarskoj je bio srednjovjekovni grad Segedin. Lik svetoga Demetrija se nalazi u donjem vijencu slika svete mađarske krune.

Demetrijeva slava u Solunu

Prijenos dijela relikvija (svetih moći) Demetrijevih iz Srijemske Mitrovice u Solun se dogodio u vrijeme hunskih provala 441/442. godine. Premda je štovanje svetoga Demetrija svečanije u Solunu, starije je njegovo štovanje u Srijemu. Srijemska se Mitrovica od starine ponosno nazivala ”civitas sancti Demetrii” grad svetoga Demetrija. U Đakovačko – Srijemskoj biskupiji se vrlo svečano slavi sveti Demetrije kao glavni zaštitnik Srijemske biskupije na dan 26. listopada. Kad je 535. godine sjedište prefekture Ilirika premješteno iz Srijemske Mitrovice u Solun, i kad je stari Sirmij potpuno razoren, Solun je postao mjestom najvećeg štovanja svetoga Demetrija. Već u 6. stoljeću se časti kao sveti velikomučenik. Najznačajniji pomak za njegovo štovanju se dogodio u vrijeme doseljavanja slavenskih plemena na Balkan. Tada su ga počeli prikazivati kao vojnika, a Grci su ga posebno zazivali da njihove gradove sačuva od mogućih provala. Jedne su se godine građani Soluna čitavom jednom korizmom (četrdeset dana) duhovno pripravljali za blagdan svetoga Demetrija. A sam su blagdan slavili tri dana. Slavu svetoga Demetrija su u dvadeset znamenitih propovijedi izrekli najugledniji crkveni velikodostojnici. U Solunu je u njegovu čast podignuta velika bazilika.

Sveti Ćiril i Metod – promicatelji Demetrijeve slave

U Panoniji su štovanje svetoga Demetrija proširila sveta braća Ćiril i Metod. Sveti Metod je napisao i liturgijski himan u čast svetom Demetriju. Od 12. stoljeća održava se u Solunu prigodom svetkovine svetoga Dimitrija znameniti sajam, koji je danas od velikog značaja ne samo za grčku privredu, nego i za široko područje Balkanskog poluotoka. O svetom Demetriju postoji opsežna hagiografska literatura na grčkom, na staroslavenskom, armenskom i gruzijskom jeziku, koja opisuje njegovo mučeništvo, brojna čudesa, pjeva pohvale u čast velikom mučeniku. Solunski metropolit Ivan je u 7. stoljeću napisao tri knjige čudesa svetoga Dimitrija. Te pak knjige predstavljaju vrlo važno vrelo u kojem je opisano prodiranje slavenskih plemena u južni Balkan.

Žaštitnik

Sveti Demetrije je zaštitnik je vojnika, Bizanta, Srijemske Mitrovice, Srijemske biskupije, te gradova Soluna i Venecije.

Slikari ga prikazuju kao ratnika s kopljem, kojim je bio proboden i štitom.

Spomendan mu je 26. oktobra.

Tekst preuzet sa: www.zvonik.rs