U ime Srijemske biskupije, u sastavu delegacije Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, sudjeluje g. Petar Dujić, koordinator biskupijskog Caritasa. Susret su organizirali Predsjedništvo i Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija uz stalni kontakt s Generalnim tajništvo Sinode pri Svetoj Stolici i s Tajništvom Češke biskupske konferencije.

PRAG (TU/KTA-BIH) – U ponedjeljak, 6. veljače 2023. u glavnom gradu Češke Pragu započela je prva faza Europske kontinentalne sinodske skupštine koja će trajati do 9. veljače. Od 9. do 12. veljače uslijedit će druga faza na kojoj će sudjelovati samo predsjednici europskih biskupskih konferencija. Susret su organizirali Predsjedništvo i Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija uz stalni kontakt s Generalnim tajništvo Sinode pri Svetoj Stolici i s Tajništvom Češke biskupske konferencije.

Na zasjedanju sudjeluje 220 predstavnika iz svih 39 europskih biskupskih konferencija koji predstavljaju krajevne crkve iz 45 europskih zemalja. Na prvoj fazi zasjedanja online (prague.synod2023.org) sudjeluje još 270 predstavnika iz 30 europskih biskupskih konferencija.

Delegaciju Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija, koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedniju i Kosovo, predvodi njezin predsjednik i beogradski nadbiskup metropolit mons. Ladislav Nemet koji je i potpresjednik CCEE-a. U delegaciji su također koordinator Caritasa Srijemske biskupije gospodin Petar Dujić i djelatnica u Biskupskom ordinarijatu u Zrenjaninu gospođica Timea Bertalan.

Sudionici zasjedanja okupili su se u nedjelju, 4. veljače te u večernjim satima sudjelovali na svečanom Euharistijskom slavlju koje je u samostanskoj crkvi redovnika premonstratenza predvodio praški nadbiskup Jan Graubner.

Radni dio zasjedanja započeo je, 6. veljače zajedničkim Misnim slavljem koje je u dvorani zasjedanja u hotelu Pyramida u Pragu predvodio luksemburški nadbiskup kardinal Jean-Claude Hollerich, glavni izvjestitelj Sinode. U prigodnoj propovijedi govorio je o mučeničkoj smrti člana Družbe Isusove sv. Pavla Mikiju još 25 japanskih mučenika iz Nagasakija koje Crkva časti toga dana. Kazao je da su ovi Kristovi svjedoci bili vođeni od Kyota do Nagasakija kao opomena kršćanima, ali da je to imalo potpuno suprotan učinak od onoga koje su željeli mučitelji jer su kršćani izlazili na put i dočekivali ovu povorku. Istaknuo je njihovu hrabrost dodoajući da je sv. Pavao Miki i u trenucima mučenja govorio o Isus Kristu. Potaknuo je sve na molitvu da i sinodski proces pomogne svim članovima Crkve svjedočiti Krista živoga i uskrsloga.

Na početku radnog dijela riječi dobrodošlice uputio je praški nadbiskup mons. Jan Graubner ističući radost da se Europska kontinentalna sinodska skupština održava upravo u Pragu „u drevnom gradu u srcu Europe, koji u sebi nosi duboki pečat cara Karla IV.“ „Gradio je ovaj carski grad, imajući pred očima nebeski Jeruzalem“, kazao je praški nadbiskup napominjući da u katedrali postoji zbirka s brojnim relikvijama svetaca. „Ne zaboravimo da je Crkva obitelj i dom za svu Božju djecu koji žive u svijetu punom neizvjesnosti“, istaknuo je praški nadbiskup iznoseći dojam, na temelju obavljenih konzultacija, „da se mnogi ograničavaju na to da kažu svoja mišljenja, ali malo slušaju glas Gospodnji. „Njegovu riječ ne treba samo proučavati ili meditirati, nego i provesti u praksi“, poručio je nadbiskup Graubner.

Pozdrav je uputio i mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik CCEE mons. Gintaras Grušas. „U jedno smo sigurni: Krist je doista nada Europe. Znamo da postoji žeđ za Krista, vidimo to u onima koji pristupaju katoličkoj vjeri, u onima koji jednostavno traže vjeru. Ne možemo zanemariti ovu potrebu za duhovnošću, ne možemo ostaviti po strani živu prisutnost Krista u našoj Crkvi. Sav naš diskurs, bilo teorijski ili praktični, polazi od ‘utjelovljenja’ Krista, slike Božje koja je predstavljena u svakom muškarcu i ženi. Mi smo prije svega nositelji Kristova navještaja. Rečeno je da Crkva ne može biti ako nije sinodalna. Sinodalna Crkva ne može biti odvojena od Krista, od živog susreta s Kristom”., rekao je nadbiskup Grušas koji je potom podsjetio na riječi pape Franje da „Sinoda nije parlament“ jer je najvažniji lik na Sinodi Duh Sveti. „Sinoda je milosni trenutak, proces vođen Duhom koji sve čini novim, koji nas oslobađa od svjetovnosti, od našeg vlastitog zatvaranja, od naših ponavljajućih pastoralnih obrazaca i od straha. Poziva nas da se preispitamo o tome što nam Bog želi reći u ovom vremenu, danas i u smjeru kojim nas želi voditi“, podsjetio je nadbiskup Grušas na riječi pape Franje te pozvao da im te riječi budu smjernica zajedno s radnim dokumentom. „Okupili smo se prije svega kako bismo slušali, stvarno slušali jedni druge i slušali glas Duha Svetoga“, poručio je predsjednik CCEE-a te pozvao da se trude provesti vrijeme ponajprije slušajući jedni druge i slušajući glas Božji u svom razlučivanju. Potaknuo je na molitvu za biskupe koji će nastaviti drugu fazu kontinentalnog zasjedanja.

Prigodnu riječ uputio je potom kardinal Mario Grech, generalni tajnik Sinode, te zahvalio svima za sudjelovanje. Izrazio je radost da preko nazočnih delegata može susresti Crkve iz zemalja koje oni predstavljaju. Prenio je pozdrav i blagoslov Svetoga Oca koji mu je osobno kazao da izbliza prati njihov sinodski hod. Dodao je da je sinodska Crkva, Crkva slušanja te da je kontinentalna faza sinodskog hoda daljnji korak slušanja na koje je Crkva pozvana. Rekao je da je prva faza pokazala sudjelovanje cijelog naroda Božjega pod vodstvom kolegija biskupa i Svetoga Oca pa su svi zajedno proživjeli proces razlučivanja dajući aktivnu ulogu narodu Božjemu. Istaknuo je važnost međusobnog slušanja i slušanja Duha Svetoga koji govori Crkvi. Zaključio je da je Duh Sveti uvodi Crkvu u svu istinu.

Nakon prigodnog izlaganja dr. Mauricia Lopeza Oropeza iz Generalnog tajništva Sinode o metodologiji rada tijekom skupštine, uslijedili su trominutni interventi koje su, na temelju tri postavljena pitanja iz dokumenta za kontinentalnu Sinodu, iznijeli po dva delegata 13 izaslanstava europskih biskupskih konferencija prema abecednom redu svojih zemalja.

U popodnevnim satima sudionici zasjedanja podijeljeni su u jedanaest jezičnih radnih grupa gdje su nastavili svoj rad. Prije zajedničke večernje molitve, ponovno su se sastali zajedno pa su predstavnici skupina iznijeli po tri točke koje smatraju najvažnijim za nastavak sinodskog procesa.