Author: Administrator P

  • Velika Gospa 2022

    Velika Gospa 2022

    ZEMUN (TU) – U ponedeljak, 15. kolovoza 2022. župljani župe Zemun svečano su proslavili svetkovinu Uznesenje Blažene Djevice Marije – crkveni god zemunske župe. Za proslavu Velike Gospe župljani su se pripremali trodnevnicom  koju je predvodio zemunski župnik preč. Jozo Duspara, pater Željko Paurić, bivši gvardijan zemunskog samostana i vlč Andrej Đurišek, duhovnik beogradske nadbiskupije.  Vjernici su u veoma lijepom broju pohodinli sve dane priprave za proslavu, pogotovo kada imamo na pameti da su velike vrućine, kao i da je vrijeme pandemije. 

    Svečanu Svetu Misu u 10.00 sati predslavio je msgr. Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor u suslavljenju sa generalnim vikarom srijemske biskupije vlč Josipom  Ivešić, vlč Berislavom Petrović, župnikom Slankamenačkim, vlč. Ivicom Živković župnikom iz Hrtkovaca, pater Željko Paurić bivši gvardijan iz Zemuna, Petar Dutka, grkokatolički svećenik iz Inđije.  Na početku Mise, preč. Jozo Duspara, pozdravio je biskupa, svećenike, župljane, kao i sve goste koji su došli na hodočašće kako bi se pomolili i zatražili zagovor nebeske zaštitnice. On je posebno sa poštovanjem pozdravio  pravoslavnog svećenika protojereja g. Radu Jovića iz Zemun Polja, koji redovito posjećuje župu Zemun u raznim svečanim prigodama kroz godinu.

    U prigodnoj homiliji, msgr. Fabijan Svalina je naglasio: Treba vidjeti puno značenje njezine slike, nje kao ikone pred ljudskim očima i u vremenitim previranjima svijeta. Evo, Knjiga Otkrivenja govori o »drugom znamenju« koje se pokazalo uz ženu, odjevenu suncem, koja ima roditi: »Zmaj velik«! Okružena je u pustinji zmajem i zmajskim rekvizitima koji su, kako je u stravičnoj slici opisano, na različite načine angažirani da bi proždrli njezino dijete, da bi proždrli Nadu čovječanstva. Zmaj već od prve stranice Biblije označuje prijevaru i laž, zabludu, sveopće zlo, kozmičko zlo koje vlada i želi zavladati nad čovjekom. Već se u samom početku pojavio zmaj, zmija da prevari čovjeka. Upravo se najprije suočio sa ženom da nju zavede i tako kroz povijest taj zmaj, uvijek u različitim varijantama, ima mnogo repova i mnogo glava. Želi proždrijeti ono najvrjednije što se može roditi od žene, samog Sina Božjega, Čovjek je pozvan da Jedanput u Sinu Marijinu postane novi čovjek, Sin Božji. Svi su ljudi pozvani da u Isusu Kristu, Sinu Marijinu, postanu sinovi Božji.

    Mons Svalina je dalje naglasio: Zastanimo tu, pogledajmo Mariju i ponovimo: Bog gleda na siromašne, one bez moći! Najveća zabluda što je zmaj na svijetu uvijek prede jest to što ljudi misle da je bogatstvo, vlast, nadmoć najveća vrijednost. Zarobiti drugoga, vladati nad drugim, čini se, najpoželjnija je vrijednost. To je, međutim, najveća zabluda. U ime te zablude, u ime želje za vlašću, za dominacijom, toliko je ratova, toliko zlodjela, toliko zločina počinjeno u povijesti da je gotovo sva ljudska povijest zakrvavljena. Nema ni jedne godine da zemlja negdje nije natopljena krvlju. »Zmaj velik« proždire djecu!

    biskup dalje naglašava: Važno je, stoga, da sa živom vjerom pogledamo na Mariju i da shvatimo kako Bog gleda najprije na siromahe. Stanimo na stranu siromaha, stanimo na stranu onih koji trpe na ovome svijetu. Budimo uvijek za ljudsko dostojanstvo svakog čovjeka, za ljudska prava. Budimo uvijek za istinu, dobrotu i ljubav!

    mons. Svalina je zaključio propovijed: Slaveći danas ovu svetkovinu, zamolimo svjetla i snage da u tu poruku Marijine proslave doista životno povjerujemo. Mnogo bi se toga brzo izmijenilo u nama, kada bismo na temelju žive vjere u Marijinu već otvorenu i nama obećanu proslavu i u smisao i cilj vlastitog življenja i umiranja, izgrađivali svoj ljudski i vjernički život, po uzoru na njezinu poslušnost Božjoj riječi i majčinsko služenje Sinu Božjemu kojega je zavrijedila roditi.

    Na ovoj Svetoj Misi bio je veliki broj vjernika, što dokazuje da je štovanje Blažene Djevice Marije veoma intenzivno kroz dugu povijest zemunske župe.

    Večerenju Svetu Misu je slavio, u zajedništvu sa drugim svećenicima, pater Nenad Meter, gvardijan Franjevačkog samostana u Zemunu. na svetoj misi su bili vlč Zdravko Čabrajac, župnik iz Golubinaca, pater Petar Tašev, lazarista sa Banovog Brda.Kroz propovjed pater Meter je podvukao Marijinu ulogu u spasenju čovečanstva i kao vjernu suputnicu Kristovu u naviještanju  Evanđelja, kao i njenu veoma važnu ulogu u podršci apostolskoj zajednici , posebno nakon uzašašća gospodina na nebo, naglašavajjći njenu  ulogu kao Majke crkve, kao i to da je kroz povijest uvjek kod ljudi bili izuzetna pobožnost i pouzdanje u Blaženu Djevicu Mariju u teškim vremenima .

    Na večernjoj svetoj misi podršku župljanima svojim prisustvom je uputio g. Gavrilo Grban, kao predstavnik „Uprave za saradnju sa Crkvama i verskim zajednicama“ iz Beograda.  

     Na večernjoj svetoj misi posebno u Zemun hodočaste mnogi vjernici iz beogradskih župa i okolnih mjesta koji rado dolaze u Zemun  susretsti se sa svojim prijateljima i poznanicima gdje  u međusobnim susretima razmjenjuju svoja vjernička iskustva.

  • Zemunska Gospa 2022

    Zemunska Gospa 2022

    Zemun,24.svibanj 2022

    Župa Zemun na ovaj dan slavi i časti Mariju Pomoćnicu kršćana.Časti je kao Zemunsku Gospu. Na taj dan se skupljaju vjernici Zemuna kao i oni iz drugih župa da bi počastili Mariju i uvijek iznova stavili sebe i svoje obitelji pod zaštitu Zemunske Gospe. Štovanje Marijino je ovdje uvijek bilo snažno  a posebno od kada je ponovno ustanovljena župa 1721. Tada su franjevci kapucini donijeli sliku Marijinu i počeli je štovati kao Zemunsku Gospu.  Ona je ovdje vjernicima ulivala nadu u bolje sutra. Ljudi koji su vezani za svoju Crkvu vezani su i za Zemunsku Gospu i uvijek nastoje da njihova vjera bude pomognuta Marijinom pomoći. Stoga su nastojali da štovanje Marije prenesu na druge generacije sve do danas. Ovdje se svake godine na ovaj dan okupi veći broj vjernika. Okupljaju se zato  kako bi se stavili pod njenu zaštitu.

    Proslava Zemunske Gospe je započela trodnevnicom koju je vodio sam župnik Preč. Jozo Duspara. Na trodnevnici  se okupljao veći broj vjernika i štovatelja Zemunske Gospe.

    Na sam dan svećenici Zemunskog dekanata su imali svoje redovito mjesečno klanjanje s vjernicima   ovaj put sat vremena prije sv. Mise koje su završili svečanim blagoslovom. Klanjanje je animirao preč.Berislav Petrović povjerenik biskupije za duhovnu formaciju svećenika.

    Ove godine sv. Misu je predvodio Mons. Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor. U svojoj homiliji dojmljivo je govorio o Mariji pomoćnici kršćana. On je naglasio „Mariju Pomoćnicu slavimo mi nemoćni,Bezgrešnu mi grešni,Majku mi djeca sinovi i kćeri.Naš život je ograničen,grešan i smrtan.Teško se nositi s izazovima i poteškoćama čak i onim normalnim,svakodnevnim.Oduvijek je nama stvorenjima  trebala stvoriteljeva pomoć. Utjecali smo se Majci Mariji,Gospodinu i svecima i molili ih za pomoć“

    „Majka Marija je majka Gospodinova,Majka Crkve i naša majka. Po njoj se Riječ Božija utjelovila,Gospodin je postao čovjekom,a mi smo po Gospodinu postali braća i sestre. Gospodin je s nama htio podijeliti sve što ima.Darovao nam je sebe i Majku Mariju za našu majku“

    Često molimo za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji,ali sužava se naš život  u uske granice bez duhovne dimenzije ,bez vjere. Marija nas želi učvrstiti u vjeri ,želi proširiti naš horizont da ne gledamo samo sebe nego i bližnje“

    Biskup Svalina je dalje govorio dvostrukom osjećaju  u kojem ju osjećamo  „kako se Marija ističe u svojoj uzvišenosti u usporedbi s drugim stvorenjima, kako vrhunski  sudjelije na božanstvu svoga Sina.-No isto tako nas kršćanski osjećaj podsjeća  kako je Krist Isus nemjerljivo uzvišen i ima prednost koju apsolutno nemožemo i nesmijemo umanjiti niti zasjeniti nikojim stvorenjem , pa ni Marijinim.

    Osjećamo i ističemo ono što je zajedničko između Marije i Krista  Gospodina : Ako je Krist Bog Marija je „Božanska“ ako je Krist svet Marija je i to samo ona bezgrešna i puna milosti; ako je Krist otkupitelj Marija je prva družica otkupljenja; ako je Krist posrednik  Marija je suposrednica. Ako je Krist Uskrsli , Marija je na nebo uznesena. Zato joj naš narod u našoj staroj marijanskoj pjesmi pjeva:

    Sva nebesa puna stoje

    Veličanstva slave tvoje

    Prva jesi poslije Boga

    i najveća od svakoga

    Ali isto tako osjećamo Mariju kao pravog člana Crkve.Doživljavamo:Marija je stvorenje kao i mi.

    Njezina milost je iste vrste kao i naša iako u višem stupnju.Njezino tijelesno uskrsnuće razlikuje se od našeg samo po tome što se dogodilo ranije na tajanstven način; ako je ona na uzvišen način bila „družica otkupljenja“ i mi na određen način, možemo surađivati na Kristovom otkupiteljskom djelu.

    Marija je dakle visoko postavljena uz Krista,pred nama grešnicima,ali isto tako duboko smještena,uz nas u Crkvi,pred Kristom,jedinim Gospodinom i jedinim Spasiteljem.

    Nadalje je biskup Svalina govorio o Mariji koja je sva u Kristu i sva u Crkvi.

    „Marija je temeljno uvjetovana Kristom,sva je u Kristu,jer su sva njezina veličina i sve njezine povlastice dar.U Mariji je sve milost.Ona je „puna milosti“,tj.pomilovana,miljenica,remek dijelo Božije moći dragovoljnje ljubavi.“

    „Marija,baš zato što je najbliža Kristu,ostaje i najbliže Crkvi,sva je u Crkvi,to jest u nama. Uzvišenija je od svih drugih članova,ali je uvijek dio tijela Crkve.“

    Liturgijsko slavlje završeno zahvalom župnika Preč. Joze Duspare koji se zahvalio biskupu kao i prisutnim svećenicima. Također je osobito zahvalio  pjevačima na lijepom pjevanju a u svakom momentu pjesme osjetila se slavljenička radost.

    Zahvalio je također svim darovateljima i volonterima  koji su na bilo koji način pomogli ovu svečanost. Kićenje Crkve je na osobit način doprinijela župljanka kao dar i izraz odanosti i pobožnosti Zemunskoj Gospi.

    Svečanost je završena druženjem vjernika u dvorištu Crkve kao i razgovoru sa svećenicima i biskupom Svalinom.

  • USKRSNA POSLANICA SRIJEMSKOGA BISKUPA KOADJUTORA FABIJANA SVALINE

    USKRSNA POSLANICA SRIJEMSKOGA BISKUPA KOADJUTORA FABIJANA SVALINE

    I viče sjajan anđeo:

    Nek’ pjesme grobne svrše se,

    Tugovat’, plakat’ prestajte:

    Zatirač smrti uskrsnu!

    (časoslov)

    O Uskrsu 2022., Srijemska Mitrovica

    Draga braćo svećenici, draga braćo i sestre!

    U Evanđelju čitamo kako je preduskrsno vrijeme bilo obilježeno neizvjesnošću, nerazumijevanjem i strahom među učenicima, a kulminiralo je Kristovom mukom, smrću i pokopom. „A mi smo se nadali…“ reći će razočarani i rastuženi učenici. Toliko patnje, muke, neprihvaćanja, toliko pokopanih nada, želja i planova…

    I mi smo, draga braćo i sestre, u ovom razdoblju mogli doživjeti ili doživljavamo gotovo identične osjećaje. Još potpuno ne oporavljeni od straha pred pandemijom, pogođeni gubitcima, osobnom patnjom, a onda i neizvjesnošću političke situacije na svjetskoj i europskoj sceni, kao ljudi ovoga trenutka ne možemo ostati ravnodušni na toliku  patnju i strah oko nas, ali i u nama. Ponekad se čini tako teško vidjeti svjetlo u tami koja nas okružuje.

    No zato, baš u ovome trenutku, dolazi spas! Krist je Uskrsnuo, pobijedio je smrt i zlo, i svojim svjetlom razgoni naš mrak, kida naše okove, i podiže palo čovječanstvo! Uskrsli Gospodin svakome od nas govori „Mir vama! Ne bojte se!“, „Ja sam pobijedio svijet“.

    Nismo sami! Isti Gospodin, čiji Uskrs sada zajedno s Njime proživljavamo i slavimo, proživio je i prepatio naš ljudski život u potpunosti; u njegovim velikim i malim trenucima, u njegovim radostima i suzama, sivoj svakodnevici i uzvišenim događajima. Gospodin, raspet i pokopan, koji je do dna ispio čašu muke, dao je smisao svakoj patnji žrtvujući se iz ljubavi. I taj isti Gospodin nazočan je i sada među nama, stvarno prisutan svojim ljudskim i božanskim srcem, uskrišen i preobražen Božjom slavom.

    I dok u Njegovu uskrsnuću gledamo svjetlo i doživljavamo snagu i utjehu, važno je osvijestiti si i naše kršćansko, vjerničko poslanje koje proizlazi iz susreta s Uskrslim Bogom. Umorni od vlastitih tuga, strahova i neizvjesnosti, u napasti smo htjeti zadržati samo za sebe to svjetlo i radost novoga života, poput Marije Magdalene ili Tome. No Isus nas zajedno s učenicima podsjeća: „kao što mene posla Otac, i ja šaljem vas!“. Šalje nas natrag u Galileju, u našu svakodnevicu, u naše obitelji i zajednice, našoj braći i sestrama koji su možda još uvijek u beznađu, zatvoreni u tami i strahu, potrebiti ljubavi i blizine, utjehe i radosti, da im mi sada ohrabreni i preobraženi susretom s Uskrslim, budemo Njegovo svjetlom i donesemo Njegov mir i radost koje smo sami doživjeli. Jer istinski susret s Uskrslim nužno mijenja i preobražava svakog čovjeka, i čitavog čovjeka; Uskrs je obnova duha, uma i srca koju u nama čini Bog.

    Draga braćo i sestre, neka ovaj Uskrs bude zaista radostan osobni susret sa živim Bogom; Uskrs svih naših nada i radosti, te Uskrs ponovnog otkrića vlastitog kršćanskog poslanja i poziva – na živu i djelotvornu ljubav prema braći i sestrama koji su u bilo kakvoj potrebi, duhovnoj ili materijalnoj. Jedino je podijeljena radost istinska radost!

    Dijeleći tu radost s vama, u zajedništvu s biskupom Đurom Gašparovićem, želim Vam svima blagoslovljen Uskrs – blagdan pobjede Boga našega, Vazmenog Jaganjca! Uskrsnu Krist, Pasha naša! Aleluja!

    ✠ Fabijan Svalina

    srijemski biskup kodjutor

  • Preporuka

    Preporuka

    U duhu nadolazećeg Uskrsa, na našem sajtu u narednih nekoliko sedmica, sve do Velikog Petka, predstavićemo Vam seriju duhovnih i edukativnih tekstova vezanih uz period Korizme.

    Duhovnosti

    Razmišljanja

  • Papina poruka za korizmu: Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro

    Papina poruka za korizmu: Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro

    Predstavljena je poruka pape Franje za korizmu, nadahnuta geslom „Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! Dakle, dok imamo vremena (kairós), činimo dobro svima“ (Gal 6, 9 – 10a).

    Nadahnut Poslanicom Galaćanima, Papa podsjeća kako je korizma vrijeme za osobnu i zajednički obnovu jer nas vodi prema pashalnom otajstvu smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

    Sijati i žeti

    Sveti Pavao govori o kairósu, prikladnom vremenu za sijanje dobrote u vidiku buduće žetve. Korizma, napominje Papa, svakako je za nas prikladno vrijeme, ali je isto tako čitava naše postojanje, koji na neki način oslikava korizmeno vrijeme. Prečesto u našem životu prevladava pohlepa, ponos i želja za posjedovanjem, gomilanjem i konzumiranjem. Korizma nas poziva na obraćenje, promjenu stava, kako bi se životna istina i ljepota pronašla ne toliko u posjedovanju koliko u davanju, ne toliko u gomilanju koliko u sijanju i dijeljenju dobra. U korizmenom smo razdoblju pozvani odgovoriti na Božji dar slušajući njegovu Riječ, kako bi ona imala ploda u našim životima. Na taj način postajemo Božjim suradnicima, što je milost dijeljenja Božje vlastite preobilne dobrote, piše papa Franjo.

    To dovodi do žetve. Kada sijemo sjeme dobrote, bez obzira koliko maleno, u našim životima, zračimo svjetlošću i donosimo miomiris Krista u svijet, napominje. Prisjetivši se evanđeoske prispodobe da „jedan sije, drugi žanje“ (Iv 4, 37); Papa podsjeća kako vidimo tek mali dio plodova koje sijemo. Kako objašnjava, sijati dobrotu za dobrobit drugih oslobađa nas uskog vlastitog interesa, ulijeva u naša djela zahvalnost i čini nas dijelom veličanstvenog obzorja Božjeg dobronamjernog plana.

    Molitva, post i dobročinstvo

    U nastavku poruke Papa povezuje Pavlove riječi u Poslanici Galaćanima s uobičajenim korizmenim praksama molitve, posta i davanja milodara. Neka nam ne dozlogrdi molitva, poziva Papa, podsjećajući kako su nam potrebni Bog i drugi. Neka nam ne dozlogrdi iskorijeniti zlo iz naših života, prigrlimo post kako bismo jačali naš duh za borbu protiv grijeha, čineći to i traženjem oprosta putem sakramenta pomirenja. Neka nam ne dozlogrdi borba protiv požude, dodaje Papa.

    Neka nam ne dozlogrdi činiti dobro, u aktivnoj ljubavi prema bližnjemu, radosno i velikodušno darivajući drugima, napose onima kojima je najpotrebnije. Svake korizme, napominje Sveti Otac, imamo podsjetnik kako dobrota, zajedništvu u ljubavi, pravda i solidarnost nisu ostvareni jednom zauvijek, moraju se ostvariti svakoga dana.

    Neka ne dozlogrdi činiti dobro

    U zaključku poruke papa Franjo podsjeća sve kako se zemlja pripravlja postom, zalijeva molitvom, a obogaćuje ljubavlju. Ponovno poziva neka nam ne dozlogrdi činiti dobro te poziva na čvrsto uvjerenje da ako ne odustanemo, ubrat ćemo svoju žetvu u dano vrijeme. S darom ustrajnosti, dobit ćemo ono što je obećano, za naše spasenje i za spasenje drugih, piše Papa u vidiku korizme, koja započinje Pepelnicom, 2. ožujka.

    (Vatican news – ps) 

    https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2022-02/papina-poruka-za-korizmu-neka-nam-ne-dozlogrdi-ciniti-dobro.html

  • Papa potaknuo na molitvu i post za Ukrajinu

    Papa potaknuo na molitvu i post za Ukrajinu

    Neka Kraljica mira očuva svijet od ludila rata – zazvao je Papa na kraju opće audijencije te potaknuo, ponajviše vjernike, da prvi dan korizme posvete molitvi za Ukrajinu. Bog je Otac sviju nas, ne samo nekih, želi da budemo braća, a ne neprijatelji

    Imam veliku bol u srcu zbog pogoršanja stanja u Ukrajini – rekao je papa Franjo nakon kateheze na općoj audijenciji. Prije pozdrava vjernicima talijanskoga govornog područja, uputio je apel za mir u kojemu je očita zabrinutost i žalost zbog, za sada negativnoga, ishoda međunarodnih pregovora. Unatoč diplomatskim naporima posljednjih tjedana – primijetio je – otvaraju se sve alarmantniji scenariji. Poput mene, mnogi ljudi u svijetu osjećaju tjeskobu i zabrinutost. Ponovno je mir sviju ugrožen jednostranim interesima.

    Želio bih apelirati na one koji imaju političku odgovornost, da naprave ozbiljan ispit savjesti pred Bogom, koji je Bog mira, a ne rata, Otac sviju, a ne samo nekoga, koji želi da budemo braća, a ne neprijatelji. Molim sve uključene strane da se suzdrže od bilo kakvoga djelovanja koje uzrokuje još veću patnju stanovništva, destabilizirajući suživot među nacijama i diskreditirajući međunarodno pravo – rekao je Papa.

    Molitva i post

    Obraćajući se potom svima, vjernicima i onima koji ne vjeruju, Papa ih je sve potaknuo na molitvu i post. Isus nas je naučio da se na đavolsku bezumnost nasilja odgovara Božjim oružjem, molitvom i postom. Pozivam sve da 2. ožujka, Čistu srijedu, učinite Danom posta za mir. Posebno potičem vjernike da se toga dana intenzivno posvete molitvi i postu. Neka Kraljica mira očuva svijet od ratnoga ludila – rekao je Papa.

    (Vatican News – aa)

    https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2022-02/papa-franjo-opca-audijencija-apel-ukrajina-molitva-post.html

  • Bogojavljenje – Sveta tri kralja

    Bogojavljenje – Sveta tri kralja

    Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s Istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.

    U Matejevu evanđelju čitamo: “Kad se Isus rodio u Betlehemu Judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‘Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.’ “(Mt 2,1-2)

    Primijetimo da Matej umjesto “kraljevi” rabi izraz “mudraci”. U grčkome se izvorniku navodi višeznačan izraz “magos” koji može značiti ‘mudrac’, ‘učenjak’, ‘svećenik’, ‘vjerski propovjednik’, ‘čarobnjak’, ‘zvjezdoznanac ili astrolog’. Najvjerojatnije je bila riječ o zvjezdoznancima koji su na neki način došli u dodir sa židovskim mesijanizmom. Ne zna se točno odakle su dospjeli. Bibličari i povjesničari tumače da su njihove postojbine mogle biti Arabija, Mezopotamija i znatno dalja Indija. Međutim, ono što biva posve jasnim i provjerljivim jest okolnost da ne samo u Mateja nego nigdje u Svetome pismu nisu spomenuti kao kraljevi, niti se tamo kaže da njihova su imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Čini se vrlo vjerojatnim da su kraljevima nazvani pod utjecajem proroka Izaije, koji piše: “A tebe obasjava Jahve i Slava se njegova javlja nad tobom. K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja.” (Iz 60,2-3).

    Tri kralja zapravo su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je objavio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

    Najčešće se tumači i likovno prikazuje da tri mudraca ili kralja imaju različitu životnu dob (mladić, zreo muškarac i starac) te da su različitih rasa odnosno boje kože. Tako personificiraju razdobljâ čovjekova života te predstavljaju tri tada poznata kontinenta: Melkior Europu, Baltazar Afriku, Gašpar Aziju. Imena im nose snažnu simboliku: najstarijem, Melkioru, ime na hebrejskome znači ‘kralj svjetla’; “Baltazar” dolazi od asirskoga “Bel-tus-assar” što znači ‘Bog štiti njegov život’; a najmlađi nosi ime Gašpar, od perzijskoga “Kaspar” u značenju ‘čuvar blaga, rizničar’.

    Pojasnimo i simboliku triju darova: mirta je darovana djetešcu Isusu kao čovjeku; aromatična smola tamjan (od grčkoga naziva “thymíana”), ili hrvatski rečeno “kâd”, darovana je Isusu kao Bogu, a zlato je dobio kao Kralj. Ovo simboličko tumačenje njihovih darova pripisuje se Origenu.

    Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sveta Jelena Križarica. Odande su kasnije odnesene u Milano i napokon u Köln, u veličanstvenu njemačku katedralu, u kojoj se nalaze i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

    U našim krajevima svetkovina Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obilježena je s nekoliko običaja. Jedan od njih je vezan uz blagoslov vode, odakle i naziv Vodokršće, koji se za ovaj blagdan može čuti na jugu Hrvatske. Dan uoči Sveta tri kralja u crkvi svećenik blagoslivlje vodu. Iz svake kuće jedna od žena dolazila bi u crkvu po blagoslovljenu vodu. Tom bi vodom domaćin kuće poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku. Ostatak vode bacio bi se na vatru, jer se “sveta” voda nije smjela prolijevati. Time je kuća i imanje sljedećih godinu dana bili pod Božjom zaštitom.

    U sjeverozapadnoj Hrvatskoj rašireniji je bio “križec” – tako se nazivao blagoslov kuće od strane svećenika. Za tu bi priliku cijela obitelj bila na okupu, a kuća dobro očišćena kako bi spremno dočekali svećenika. Nakon što bi svećenik blagoslovio kuću i sve ukućane, redovito bi bio počašćen jelom i pićem, te darivan. Prvotno su ti darovi bili u obliku hrane, kolača ili voća, a kasnije, kako se mijenjala ekonomska situacija, taj je dar postao novac.

    Tekst preuzet sa Bitno.net

    Izvori: Radio VatikanŽupa sv. Mateja

  • Preporuka

    Preporuka

    U duhu nadolazećeg Božića, na našem sajtu u narednih nekoliko sedmica, sve do blagdana Sveta tri Kralja, predstavićemo Vam seriju duhovnih i edukativnih tekstova vezanih uz ovaj najradosniji kršćanski praznik.

    Duhovnost

  • 10. Ekumenski susreti

    10. Ekumenski susreti

         Dana  27.11 2021, u večernjim satima  održan je deseti   ekumenski susret zborova crkvenog pjevanja u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.  Ovaj susret je predstavljao  značajan jubilej,  deset  godina našeg druženja u zajedništvu i pjesmi s čime su domaćini nastojali na osobit način slaviti Boga. Kroz deset godina prošao je znatan broj zborova sa zavidnim brojem onih koji u njima pjevaju. Osobito to, da neki zborovi više puta sudjeluju, govori da ideja druženja i pjesme zbližuje ljude, da se rađaju prijateljstva i želja da se dogodine opet susretnemo.

         Kristova veliko svećenička molitva koja bitno uključuje poziv na jedinstvo onih koji su pošli za njim  je uzeta kroz sve godine  za moto svih susreta „Kao što si ti Oče u meni i ja u tebi , tako neka i oni u nama budu jedno…“.

         Preč. Jozo Duspara domaćin ove svečanosti je pozvao prisutne pjevače i posjetioce   da dublje živu Evanđelje, više se zalažu za poziv Kristov i da budu apostoli današnjeg vremena i nosioci ljubavi, mira i radosti. On je naglasio da je ovo sjajan primjer  odaziva onih koji su zainteresirani za jedinstvo  osobito kroz pjesmu i druženje   te razmjenu mišljenja.  

         Na koncertu su bili  predstavnici katoličke, pravoslavne i evangeličke zajednice iz različitih naroda. Prisustvovali su prof. Rakić pravoslavni teolog iz Beograda o. Petar Tašev,Lazarista iz Beograda otac Ilarijon monah Srpske pravoslavne crkve iz Zemuna,svećenik  Slovačke-Evangeičke crkve Igor Feldi iz St. Pazove, fra Nenad Meter upravitelj i gvardijan franjevačkog  samostana u Zemunu.

         Koncertu su nazočili:  Mešoviti hor „Tilia“ iz Stare Pazove, pod vođstvom dirigentice g.  Ane Đurđević koji djeluje pri Slovačkoj evangelističkoj crkvi u Staroj Pazovi i slovačkom KUD-u, – rimokatolički župni zbor Crkve Uznesenja BDM, sv. Cecilija, pod vođstvom dirigenta Zorana Đorđević. Ženski zbor “Pojača družba “ iz Beograda pod vođstvom Višnje Dimitrijević, Ansambl”Musica caelestis pod vođstvom Tijane Nikolić,sopran i Lidije Martiniello-orgulje Također su solo nastupili Aleksandar Pantelić, bas  i Viktor Vinaji na violončelu izvodeći dijela poznatih autora.

         Pokrovitelji ovog susreta je bila uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama u ime koje je prisustvovao  g-din Gavrilo Grban koji je naglasio da je ova institucija prepoznala zalaganje župnika i pjevača i  da je spremna u buduće potpomagati ove susrete. S nama u duhu   su bili prisutni g. Jasmina i Milan Knežević vlasnici bolnice Bel Medic čija je majka Ana  bila dugogodišnji član i pjevač u zboru sv. Cecilija iz  Zemuna koji već dugi niz godina  pomažu ovaj projekat.

         Dio zborova koje smo pozvali nisu mogli prisustvovati zbog pandemije a također i zajednički nastup je izostao zbog poštivanja epidemioloških mijera. Ipak možemo biti sretni i zahvalni Bogu na ovom daru zajedništva koji smo uspjeli organizirati unatoč teškoj situaciji ovog vremena. Kod svih sudionika se  osjeća  velika želja ponovnog okupljanja kao što je i bilo  prethodnih godina u vremenu bez pandemije.

  • MSGR. FABIJAN SVALINA U SRIJEMSKOJ MITROVICI ZAREĐEN ZA BISKUPA

    MSGR. FABIJAN SVALINA U SRIJEMSKOJ MITROVICI ZAREĐEN ZA BISKUPA

    SRIJEMSKA MITROVICA (IKA) – Biskupsko ređenje novoga srijemskog biskupa koadjutora Fabijana Svaline održano je na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja, u nedjelju 21. studenoga, u katedrali sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici.

    Glavni zareditelj bio je tajnik Svete Stolice za odnose s državama i tajnik Međunarodnog povjerenstva za Crkve u Istočnoj Europi nadbiskup Paul Richard Gallagher, a suzareditelji đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić i srijemski biskup Đuro Gašparović.

    Prezbiteri pratitelji novoga biskupa bili su župnik Župe sv. Mateja u Gundicima Josip Dominković te župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu i ravnatelj Caritasa Srijemske biskupije preč. Jozo Duspara.

    Misu su suslavila još 23 nadbiskupa i biskupa u zajedništvu s pedesetak svećenika, a posluživala su trojica đakona. Nazočna su bila i dvojica episkopa Srpske pravoslavne Crkve.

    Na početku je sve prisutne pozdravio domaćin – biskup Gašparović te je predslavitelju mons. Gallagheru izrazio dobrodošlicu.

    Nakon navještaja čitanja (Dn 7, 13 – 14; Ps 93, 1 – 2.5; Otk 1, 5 – 8; Iv 18, 33b – 37), otpjevan je himan O dođi, Stvorče, Duše Svet, a prezbiteri pratitelji dopratili su izabranog biskupa Svalinu pred glavnog zareditelja te u ime Crkve Srijemske zatražili da bude zaređen. Potom je pročitan Apostolski nalog pape Franje o biskupskom imenovanju novog srijemskog biskupa koadjutora.

    Mons. Gallagher je na početku homilije rekao da liturgija dana „govori o Kristu, Kralju svega stvorenja. Kralj je to koji nam se predstavlja kao svjedok, vjerni i mudri sluga, Kralj koji je poslušno i smjerno prihvatio volju nebeskoga Oca i bezuvjetno se predao za spasenje svakog muškarca i žene koji nastanjuju ovaj svijet.“

    Osvrnuvši se na geslo novog biskupa – „Super omnia Caritas“ (Kol 3,14), predslavitelj je ustvrdio da ga je mons. Svalina „odabrao da bi svoju biskupsku službu vršio u svjetlu ljubavi, koja je, kako nas uči sv. Pavao, neizostavna za ulazak u Kristovo savršenstvo. To je, naime, obilježje svakog kršćanina, da snagom služenja i odvažnom bliskošću uprisutni ljubav kojom nas Krist ljubi. Slično nam i grb, koji će obilježavati riječi i geste novoga biskupa, dvama znacima svjedoči o toj želji da u životu uvijek tražimo savršenstvo ljubavi.“

    „Blagdan koji danas slavimo navodi nas na razmišljanje o samom srcu naše vjere u Krista i stavlja nas pred neka pitanja od kojih ne možemo pobjeći: tko je taj Kralj? Ili, kad poput Pilata, i mi danas pitamo Gospodina Isusa: Ti, koji si na križu, uhićen, prezren, Ti si, dakle, Kralj?“, nastavio je mons. Gallagher. U odnosu na ta pitanja, kako je rekao, „ljudski izračuni i egzaktnost stvari … sami po sebi nisu dostatni“.

    Nego, odgovor daje vjera koja daje pouzdano predanje Bogu. „Bog je objavio da je njegova ljubav prema čovjeku, prema svakome od nas, bez mjere: na Križu nam Isus iz Nazareta, Sin Božji koji je postao čovjekom, na najjasniji način pokazuje dokle seže ta ljubav – do darivanja samoga sebe, do potpune žrtve. Vjera znači vjerovati tom Kralju koji se sa svojom ljubavlju pred čovjekovom opakošću, pred zlom i smrću ne umanjuje, već je kadar preobraziti svaki oblik ropstva i darovati mogućnost spasenja“, istaknuo je.

    Dodao je da „moć Krista Kralja počiva isključivo u predanosti. Mi gotovo instinktivno riječ moć uzimamo s negativnim primislima, no sama po sebi, moć je nešto pozitivno, zapravo ukazuje na mogućnost. Međutim, moć se može koristiti dobro ili loše: sve držati u ruci i sve zgnječiti, ili otvoriti ruku i pružiti je drugome – to su dvije potpuno suprotne moći, moć života i moć smrti“.

    Obrativši se mons. Svalini, predslavitelj ga je pozvao da vjeruje ono što naviješta, poučava što vjeruje i živi ono što poučava. Poželio mu je da uvijek bude znak Krista Sluge.

    „Ovdje, u Srijemskoj biskupiji, čija je povijest uvijek bila obilježena činjenicom da je smještena na granici između dvaju svjetova i kultura, Zapada i Istoka, živi se i posebna karizma, tj. osobito važna zadaća promicanja ekumenskoga dijaloga i njegovanja suradnje i zajedništva“, naglasio je nadbiskup Gallagher, pozdravivši prdetavnike SPC-a.

    Citirao je i riječi koje je sv. Ivan Pavao II. izrekao 1994. godine: „U ovim krajevima danas stavljenim na toliku kušnju, vjera mora ponovno postati snaga koja ujedinjuje i daje dobre plodove, poput rijeka koje protječu ovim zemljama. Kao Sava, koja izvire u Sloveniji, protječe vašom domovinom, nastavlja uz hrvatsku i bosanskohercegovačku granicu te u Srbiji utječe u Dunav. Dunav je druga velika rijeka koja povezuje hrvatsku i srpsku zemlju s velikim zemljama istočne, srednje i zapadne Europe. Te se dvije rijeke susreću, isto kao što su pozvani na susret i razni narodi koje one povezuju. To posebno moraju ostvariti dvije kršćanske Crkve, Istočna i Zapadna, koje upravo u ovim krajevima oduvijek žive zajedno. U toj metafori rijeka možemo gotovo dohvatiti tragove puta na koji vas Bog poziva da njime kročite.“

    Na kraju homilije, mons. Gallagher misao je usmjerio „Presvetoj Djevici, čije je čašćenje u narodima oblikovao izniman utjecaj bazilijevske pobožnosti prema Bogorodici/Theotokos“, te sve preporučio njezinom zagovoru.

    Po završetku homilije, mons. Svalina je pred glavnim zarediteljem, u pratnji prezbitera pratitelja, izrekao svoje obećanje. Zatim je Bogu upućena litanijska prošnja, tijekom koje se ređenik prostro na tlu. Potom je kleknuo, a nadbiskup Gallagher mu je u tišini položio ruke na glavu, što su potom učinili i ostali nadbiskupi i biskupi. Nakon toga, glavni zareditelj mu je položio na glavu Evanđelistar koji su držali đakoni. Uslijedila je molitva ređenja, mazanje glave krizmom, predaja Riječi Božje, stavljanje prstena i mitre te predaja pastirskoga štapa. Nakon što je primio znamenja biskupske službe, mons. Svalina sjeo je na biskupski sedes te izmijenio cjelov mira s glavnim zarediteljem i suzarediteljima, a ostali biskupi pružili su mu znak mira naklonom. Za to vrijeme pjevala se pjesma nadahnuta biskupskim geslom „Super omnia Caritas“.

    Poslije obreda ređenja, slavlje je nastavljeno Apostolskim vjerovanjem te euharistijskom službom. Nakon popričesne molitve, dok se pjevao himan Tebe Boga hvalimo, biskup Svalina je u pratnji vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora i vojnog apostolskog upravitelja u BiH mons. Tome Vukšića i požeškog biskupa Antuna Škvorčevića prošao kroz brojan vjernički puk okupljen i katedrali i oko nje, blagoslivljajući ga.

    Potom su se novozaređenom biskupu obratili predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljićpredsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Lászlo Német, u ime svećenika, redovnika i redovnica Srijemske biskupije župnik Župe Svih svetih u Irigu preč. Blaž Zmaić te u ime vjernika laika župljanka Župe Presvetog Srca Isusova u Šidu vjeroučiteljica Ana Hodak, tajnica Biskupijskog pastoralnog centra Srijemske biskupije i koordinatorica Tiskovnog ureda Srijemske biskupije.

    Nadbiskup Puljić na početku se spomenuo rodnog kraja mons. Svaline. „Crkva kada redi i posvećuje biskupa želi da on bude izraz njezinoga jedinstva u istini i ljubavi (2 Iv 1, 3). Stoga, dok danas spominjemo Fabijanovo rodno mjesto i njegove drage roditelje Lucu i Mirka, u duhu odlazimo do svetog grada Jeruzalema gdje se rodila Crkva. Ondje je zapravo izvor i Fabijanove službe i poslanja“, rekao je, podsjetivši na apostolsko naslijeđe.

    Potom se obratio i ređeniku. „Dragi biskupe Fabijane, dok Ti danas čestitam ovaj dan i sveti događaj ređenja u ime hrvatskih biskupa, od srca zahvaljujem na predanom služenju u više institucija Hrvatske biskupske konferencije, posebice u ime karitativnog djelovanja u normalnim i kriznim trenutcima, poput poplava, požara i potresa.“

    Na kraju je izrazio čestitke u ime svoje nadbiskupije, istaknuvši njezinu povezanost sa Srijemskom biskupijom po sv. Anastaziji (Stošiji) i sv. Dimitriju.

    Mons. Nemet, podsjetivši da je mons. Svalina obnašao mnoge službe u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i pri HBK, rekao je da je njegov gubitak za njih, dobitak za Crkvu u krajevima gdje kao biskup dolazi, ne samo za mons. Gašparovića kao srijemskog biskupa, nego za čitavu biskupsku konferenciju.

    Tvoja nazočnost u našim redovima dat će nam novi poticaj – raditi posebice ono u čemu si ti najjači, u ljubavi, caritasu, u djelatnoj ljubavi. Zaželio bih ti sve ono što Srijem predstavlja za nas. To su mučenici, poput sv. Stošije koja povezuje Srijem i Zadarsku nadbiskupiju. A to su i veliki nadbiskupi misionari, sv. Metod, srijemski metropolit. Rijetko se govori da je i on imao srijemsku titulu nadbiskupa. Metod je zaštitnik naše biskupske konferencije i Srijemske biskupije. Od mučenika uzmi izdržljivost, od sv. Metoda snalažljivost u naviještanju evanđelja i misijama – poručio je zrenjaninski biskup.

    Preč. Blaž Zmaić izrazio je radost svećenika, redovnika i redovnica zbog dolaska novog biskupa koadjutora te je dodao da za njega mole. Istaknuo je da se ređenje dogodilo u Godini sv. Josipa koji je poslije Marije najbliži Isusu. „Neka on u vama sačuva iskrenu i trajnu vezu s Bogom, duševni mir, duboku poniznost srca, savršeno slaganje s voljom Božjom“, poručio je preč. Zmaić.

    Kazavši da u biskupiji djeluju petnaestorica svećenika, istaknuo je da su spremni na suradnju i da se s njima može računati.

    „Ne zaboravite ovaj dan. Ovaj dan je novi blagdan: tvoj blagdan i Krista Kralja. Biskup je sluga vjernicima i Kristu Kralju, a On je Kralj čovječanstva. Ne zaboravite da ste sin Kralja, dijete Božje. A Kraljevstvo Krista je kultura života. U toj kulturi života s vama i pod vašim biskupskim geslom: Iznad svega ljubav. Zato, i za ovo, dobro nam došli i budite s nama!“, zaključio je.

    Vjeroučiteljica Ana Hodak zahvalila je mons. Svalini što je prihvatio službu pastira njihovoga malog stada. „Mi smo skromna zajednica po broju, ali ne i po vjeri, jer povijest je ovdje često pokazivala i svoje ružno lice, ali našu vjeru nije slomila“, istaknula je.

    Srijem je opisala kao „mjesto na kojem žive ljudi vjerni Kristu još od prvih kršćanskih vremena. Mjesto susreta Istoka i Zapada, mjesto natopljeno krvlju mučenika. Ovdje često nije bilo lako biti Kristov svjedok, ni vjernom stadu, ni pastirima. Vi to dobro znate, ali ste ipak prihvatili ovu službu i tako pokazali svoju vjernost i ljubav prema Kristu i njegovoj Crkvi, o čemu svjedoči i vaše geslo Iznad svega ljubav“, poručila je Hodak. „A Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani (Rim 8,28)“, dodala je.

    Izrazila je uvjerenje da će im mons. Svalina biti dobar pastir i učitelj, kojemu je prvi uzor Krist i njegova ljubav, a potom i svi pastiri drevnoga Sirmija, koji su ostali postojani i vjerni i u najtežim vremenima“.

    Naposljetku, Hodak je u ime vjernika laika novom biskupu koadjutoru iskazala spremnost na suradnju te mu zajamčila njihove molitve.

    Na kraju je pozdravni govor izrekao i novozaređeni biskup Svalina.

    „Radosno i otvorena srca te ispruženih ruku dolazim k vama, u ovu kršćansku metropolu, u mjesto gdje je pod palmom mučeništva u doba najvećih progona Dioklecijanova i Galerijeva vremena stasalo i ukorijenilo se prvo kršćanstvo. Srijemska biskupija od 4. stoljeća mjesto je snažne i nepokolebljive vjere, to je mjesto trijumfalnog kršćanskoga obrata i obraćenja. Ovdje je kršćanstvo predvođeno primjerom mučeništva svetih Irineja i njegova đakona Dimitrija postalo jednim od najsnažnijih kršćanskih biljega tadašnje Europe“, istaknuo je na početku.

    „Osim kršćanske simbolike i tradicije, u ovome slavnom gradu i danas se, pa i u njegovu nazivu, zrcali kršćanski znamen. U ovaj grad i ovu biskupiju po uputi rimskoga prvosvećenika dolazim iskreno i predano – sa željom biti jedan od vas i živjeti među vama te da bih zajedno s vama bio dionik zajedništva, jedinstva, izgradnje, a nadam se i napretka. Jer povijest i tradicija, pa i duboka simbolika ovoga mjesta za kršćanski identitet, malo bi značili i bili bi sasvim nedostatni kada danas ne bismo svi zajedno učinili sve za postizanje tih vrijednosti. Kršćanske metropole poput ove oduvijek su bila sjecišta i stjecišta ljudi koji su složno živjeli ujedinjeni u različitosti, ali u istome kršćanskom duhu i identitetu. Svima zajedno zadaća nam je njegovati te graditi mostove među nama i ustrajati na onome što nas povezuje i ujedinjuje“, ustvrdio je biskup Svalina.

    U skladu sa svojim geslom, istaknuo je da se „veličina nekog mjesta i njegova kršćanska odrednica danas najbolje ogledaju u tome koliko mu je stalo i koliko mari za najslabijega i najranjivijega među nama te za potrebitoga. Iznad svega, naš se kršćanski identitet, obilježen mučeništvom, ogleda u Ljubavi, i to Ljubavi pisanoj velikim slovom, onoj uzvišenoj i samilosnoj Ljubavi Boga prema čovjeku koju su Grci označavali riječju agapè, a Rimljani i sveti Pavao caritas. Svoje poslanje na koje me u Srijemsku biskupiju šalje Rimski Prvosvećenik prvotno gledam kao Ljubav iznad svega.“

    Zahvalivši Bogu na daru života, zahvalio je i svojim roditeljima, koji su sudjelovali u slavlju, što su njega i braću Dragu i Karla odgajali u vjeri i vjernosti Bogu. Toj zahvali pridružio je i zahvalu odgojiteljima, učiteljima i profesorima.

    Na kraju je zahvalio glavnom zareditelju, suslaviteljima i svim uzvanicima.

    Među njima su bili i predstavnici kulturnih i prosvjetnih krugova, nacionalnih manjina u Vojvodini te civilnih vlasti, među kojima izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i predsjednica Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, predsjednik Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine Ištvan Pastor te gradonačelnica i predsjednik Gradske skupštine Srijemske Mitrovice.

    Biskup Svalina na slavlju je nosio albu s mlade mise i misnicu koju mu je darovala Đakovačko-osječka nadbiskupija čiji su dar i biskupski prsten te pastirski štap koje je primio.

    Među ostalim službenicima, ravnatelji liturgijskog slavlja bili su kanonik Prvostolnog kaptola u Đakovu prelat mons. Luka Strgar i župnik Župe svete Ane, majke Blažene Djevice Marije, u Laćarku Ivica Zrno. Asistirali su bogoslovi iz Đakova i ministranti Katedralne župe sv. Dimitrija, đakona i mučenika iz Srijemske Mitrovice.

    Liturgijsko pjevanje su predvodili: Katedralni zbor „Sveta Cecilija“ iz Srijemske Mitrovica (voditeljica: mo. s. Cecilija Tomkić), članovi katedralnog zbora iz Đakova (voditelj: mo Ivo Andrić) i članovi katedralnog zbora „Albe Vidaković“ iz Subotice (voditelj: mo. Stantić), uz orguljsku pratnju mo. Miroslava Stantića i instrumentalnu pratnju profesora glazbene škole „Petar Krančević“ u Srijemskoj Mitrovici.

    Izvor: ika.hkm.hr

    Fotografija: Vedran Jegić